Najčešća alergija na hranu u djece: Kako prepoznati i prevladati alergiju na kravlje mlijeko
Preosjetljivost na hranu posljednjih desetljeća u značajnom je porastu u zapadnim zemljama svijeta. Incidencija preosjetljivosti na hranu manja je u odraslih nego u djece, osobito one u najmlađoj dobi.
Alergija na kravlje mlijeko jedna je od najčešćih alergija na hranu. Obično se razvija u prvoj godini djeteta kada imunosni sustav neadekvatno reagira na proteine u kravljem mlijeku. Majčino mlijeko majke (koja konzumira kravlje mlijeko), ali i dojenačka formula na bazi kravljeg mlijeka sadrže takve proteine.
Dojenčad i djeca s alergijom na proteine kravljeg mlijeka mogu imati mnogo različitih simptoma
Alergijska reakcija obično uzrokuje simptome kao što su proljev, teško disanje i pojavu ekcema na koži. Alergija na kravlje mlijeko može biti uznemirujuća za bebe i njihove obitelji jer ju nije uvijek lako uočiti pa postavljanje dijagnoze može potrajati.
Alergiju na kravlje mlijeko izazivaju proteini u kravljem mlijeku
Majčino mlijeko je uvijek najbolji izbor prehrane za dojenčad, ali neke bebe s alergijom na kravlje mlijeko su iznimno osjetljive i mogu imati alergijske reakcije čak i kada dođu u kontakt s malom količinom proteina kravljeg mlijeka iz majčinog mlijeka. U tom slučaju, liječnici mogu preporučiti majci da ukloni mliječne proizvode iz prehrane djeteta. Treba napomenuti kako je jako važno da se takva eliminacija namirnica iz prehrane provodi pod liječničkim nadzorom kako bi se osiguralo da mama i beba i dalje dobivaju sve potrebne nutrijente.
Ako eliminacija mliječnih proizvoda nije moguća i isprobane su sve druge mogućnosti, liječnik kao sljedeći korak može propisati hipoalergeni dojenački pripravak. Postoje dvije glavne vrste ovakvih pripravaka; semielementerni i elementatni pripravci. Semielementarni pripravci temelje se na kravljem mlijeku, ali su njegovi proteini razloženi na manje probavljive dijelove, zbog čega je manje vjerojatno da će izazvati alergijsku reakciju. Elementarni pripravci ne sadrži proteine kravljeg mlijeka, već su formulirani od “slobodnih” aminokiselina (gradivne jedinice proteina) koji alergijsku reakciju čine još manje vjerojatnom.
Svjesnost o rastućem broju djece s alergijom na kravlje mlijeko je od ključna kako bismo pravovremeno prepoznali simptome i omogućili pravilnu dijagnozu i liječenje.
Literatura:
- DRAMCA. WAO Journal April 2010. 2. DRAMCA. WAO Journal April 2010.
- NICE. Food allergy in under 19s: assessment and diagnosis. CG116. 2011